17.11.2025. SAD: Promjene ponašanja osoba sa poremećajem nastalim uslijed upotrebe supstanci

Sadržaj članka:

1. Promjene ponašanja uzrokovane upotrebom supstanci
2. Da li ovisnost može promijeniti nečiju ličnost?
3. Uobičajene promjene ličnosti uzrokovane upotrebom substanci
4. Kako se ponašaju osobe sa poremećajem nastalim uslijed korištenja supstanci?
5. Supstance koje mogu izazvati promjene ličnosti
6. Liječenje ovnisnosti

Ovisnost ne mijenja samo rutine, ona preoblikuje ličnost, prioritete i odnose. Ono što često počinje kao mehanizam za nošenje sa problemima ili povremena navika se razvija u duboko ukorijenjen obrazac ponašanja koji prevazilazi razum, vrijednosti i emocionalnu povezanost. Ova promjena može biti vrlo zbunjujuća i bolna za voljene osobe, koje teško razumiju zašto se neko koga vole počeo ponašati drugačije. Od povećane tajnovitosti i emocionalne nestabilnosti do sklonosti rizičnim ponašanjima i povlačenjem iz društva, promjene u ponašanju kod osobe s poremećajem nastalim uslijed upotrebe supstanci mogu biti i suptilne i vrlo izražene.
Razumijevanje promjena u ponašanju je ključno, ne samo za podržavajući oporavak, već za ranu identifikaciju ovisnosti. Mozak se pod uticajem ovisnosti počinje preoblikovati, dajući prednost privremenom zadovoljstvu i kompulzivnom traženju supstanci nad dugoročnim posljedicama i emocionalnom stabilnošću.

Promjene ponašanja uzrokovane upotrebom supstanci

 

Ovo su uobičajene osobine i karakteristike osobe sa poremećajem nastalim uslijed upotrebe supstanci:

Kompulzivno ponašanje – Osobe koje se bore sa ovisnosnošću često razviju kompulzivna ponašanja, osjećajući snažnu potrebu da koriste supstancu ili da se upuste u određenu aktivnost, iako su svjesni štete koju mogu prouzrokovati. Ovo ponašanje je potaknuto promjenama u hemiji mozga koje učvršćuju obrazac ovisnosti, čineći ga teškim za prekinuti čak i kada osoba to želi. Osobe mogu više puta pokušavati osloboditi se ovisnosti i ne uspjevati, pri čemu veliki dio njihovog vremena i energije nastavlja biti fokusiran na ovisnost.
Socijalno povlačenje – Kako ovisnost postaje sve izraženija, osobe često počinju izbjegavati socijalne interakcije. Mogu se udaljiti od porodice i prijatelja, izgubiti interes za hobije ili aktivnosti u kojima su nekada uživali, te se izolovati kako bi prikrili svoje ponašanje. Ovo povlačenje je obično prouzrokovano osjećajem stida, krivice ili željom za korištenjem supstanci bez ometanja i osude.
Smanjenje nivoa odgovornosti i radne efikasnosti – Ovisnost često narušava sposobnost osobe da ispunjava obaveze na poslu, u školi ili kod kuće. Možete primjetiti propuštene rokove, česte izostanke ili smanjenje školskog i/ili radnog učinka. Tokom vremena, održavanje ovisnosti postaje apsolutni prioritet nad svime ostalim, uključujući finansije, odnose i lične obaveze.
Rizično ponašanje – Povećano preuzimanje rizika je česta promjena u ponašanju povezanim sa ovisnošću. Osobe se mogu upuštati u nepromišljenje ili opasne aktivnosti, poput vožnje pod uticajem supstanci, nesigurnih seksualnih odnosa, ili ilegalnih radnji poput krađe radi finansiranja svoje ovisnosti. Ova ponašanja često proizilaze iz narušenog rasuđivanja i očajničke potrebe da se održava korištenje supstanci po svaku cijenu.

Obmana i manipulacija – Ovisnost često navodi osobe da prikrivaju svoje ponašanje, zataškavaju dokaze o konzumiranju supstanci, ili manipulišu druge da bi izbjegli posljedice. Mogu izmisliti razne izgovore, negirati očigledne probleme, ili pokušati prebaciti krivicu na druge. Neiskrenost postaje njihova strategija zaštite da bi istovremeno nastavili sa konzumiranjem supstanci, a i zaštitili sebe od stida ili suočavanja sa posljedicama.

Poricanje i umanjivanje problema – Mnoge osobe koje se bore sa ovisnošću poriču i nisu svjesne ozbiljnosti njihovog problema. Mogu umanjiti koliko koriste supstance, poricati posljedice, ili tvrditi da mogu prestati kad god žele. Ova kognitivna distorzija im pomaže da izbjegnu suočavanje sa bolnom realnošću ovisnosti i da odgode traženje pomoći.

Opsesivno razmišljanje – Ovisnost često dovodi do opsesivnih obrazaca razmišljanja. Oni mogu stalno razmišljati o tome kada, gdje i kako će opet konzumirati supstance. Ova opsesija remeti njihovu mogućnost fokusiranja na druge aktivnosti, uključujući posao, porodicu i dnevne obaveze.

Emocionalna otupjelost – Tokom vremena, mnoge osobe počinju osjećati emocionalnu otupjelost. Često im je teško osjećati radost, saosjećanje ili istinsku povezanost s drugima.

 

Da li ovisnost može promijeniti nečiju ličnost?

 

Da, ovisnost zaista može promijeniti nečiju ličnost. Te promjene mogu biti i suptilne i dramatične, utičući na to kako osoba razmišlja, osjeća i komunicira sa drugim ljudima. Tokom vremena, supstanca ili ovisničko ponašanje često postaju centar života te osobe, pomjerajući prijašnje prioritete: porodicu, prijatelje i obaveze, na zadnje mjesto. Ova promjena može učiniti da osoba djeluje sebično ili emocionalno udaljeno, iako je ranije bila brižna i uključena.

Ovisnost također može umanjiti sposobnost osobe da osjeća empatiju ili održava dublje emocionalne veze. Osoba može postati ravnodušna prema tome kako njena djela utiču na ljude oko nje, što može dovesti do ozbiljnog narušavanja odnosa. Takvo ponašanje najčešće je rezultat oslabljenog rasuđivanja ili očajničke potrebe da se održi ovisnost.

Tokom vremena, osobe mogu osjećati kao da više ne prepoznaju sami sebe. Ovisnost može narušiti osjećaj identiteta i vlastite vrijednosti, zamjenjujući ga osjećajima krivice, stida i bespomoćnosti. Ipak, važno je zapamtiti da, uz odgovarajući tretman i podršku, mnogi ljudi mogu povratiti, ne samo svoje zdravlje, već i svoju ličnost, odnose i osjećaj vlastitog identiteta.

Uobičajene promjene ličnosti uzrokovane upotrebom supstanci

 

Ovisnost može dovesti do dubokih promjena ličnosti, koje često postaju očite bliskim osobama. Ova emocionalna nestabilnost često zamjenjuje uobičajeni temperament osobe, što otežava komunikaciju s njom i čini je nepredvidivom. Pored toga, osobe mogu postati tajnovite ili neiskrene, lažući o tome gdje se nalaze, o upotrebi supstanci ili novcu koji troše. Takva neiskrenost najčešće proizilazi iz osjećaja stida, poricanja ili želje da se zaštiti i nastavi ovisnost.

Osobe koje su nekad bile tople i posvećene mogu djelovati ravnodušno, nemotivisano ili apatično, pokazujući manje interesa za odnose i odgovornosti. Mnogi pojedinci također pokazuju povećanu odbrambenost, snažno reagujući na kritike ili pitanja o svom ponašanju. Tokom vremena, ovisnost može uzrokovati da osoba postane više usmjerena na sebe ili manipulativna, stavljajući svoju potrebu za konzumiranjem supstanci ispred dobrobiti drugih. Ova promjena može ozbiljno narušiti povjerenje i opteretiti lične i profesionalne odnose.

U nekim slučajevima, osobe koje su ranije bile samouvjerenje i društvene postaju povučene, anksiozne ili depresivne. Ove emocionalne promjene su često povezane sa osjećajem stida, krivice, ili bespomoćnosti koji prate ovisnost. Sveukupno, ove promjene ličnosti reflektuju duboki psihološki uticaj ovisnosti i često ukazuju na potrebu za profesionalnom pomoći i podrškom.

Kako se ponašaju osobe sa poremećajem nastalim uslijed korištenja supstanci?

Glavna karakteristika ovisnosti je kompulzivna upotreba supstanci ili upuštanje u određeno ponašanje, čak i kada to uzrokuje štetu. Osobe koje se bore sa ovisnošću se često nađu u situaciji da koriste supstance više ili duže nego što su namjeravale. Ponavljani, neuspješni pokušaji da prestanu ili smanje konzumaciju su uobičajeni i prikazuju gubitak kontrole nad ponašanjem. Pojedinci mogu pokazivati neredovne obrasce sna, propuštati sastanke ili nestati na duži period bez objašnjenja.
Osobe koje se bore s ovisnošću često ulažu mnogo truda da prikriju svoje ponašanje. Mogu lagati o tome gdje su bili, skrivati supstance ili pribor  i postati defanzivni kad ih se ispituje. Ovisnost može dovesti do neočekivanih finansijskih poteškoća ili pravnih problema. Pojedinci mogu početi krasti, posuđivati novac ili se suočavati sa krivičnim prijavama ili drugim pravnim postupcima zbog svog ponašanja, ali i dalje nastavljaju uprkos posljedicama.

Supstance koje mogu izazvati promjene ličnosti

 

Ove supstance mogu izazvati promjene ličnosti:

• Stimulansi (npr. kokain, metamfetamin, Adderall) – Ove supstance mogu kratkoročno korisnika učiniti energičnijim, društvenijim ili impulsivnijim. Tokom vremena, mogu uzrokovati paranoju, agresivnost, razdražljivost ili čak nasilno ponašanje. Dugotrajna upotreba dovodi do anksioznosti, promjena raspoloženja i socijalnog povlačenja.
• Depresanti (npr. alkohol, benzodiazepini poput Xanaxa ili Valiuma) – Ove supstance na početku smanjuju anksioznost i socijalnu inhibiciju, ali dugotrajna upotreba može dovesti do nestabilnosti raspoloženja, povećane razdražljivosti, depresije, problema s pamćenjem i emocionalne otupljenosti. Promjene ličnosti mogu uključivati ravnodušnost, neodgovornost i emocionalnu otuđenost.
• Opiodi (npr. heroin, fentanil, oksikodon) – Dugotrajna upotreba opioda može uzrokovati emocionalno otupljenje, udaljavanje od voljenih osoba, smanjenu motivaciju i ravnodušnost prema odgovornostima ili posljedicama. Korisnici mogu djelovati bezizražajno, neizainteresovano ili emocionalno udaljeno.
• Halucinogeni (npr. LSD, psilocibin, PCP) – Ove supstance mijenjaju percepiju i dovode do trajnih promjena u razmišljanju i raspoloženju. Neki korisnici doživljavaju povećanu duhovnu ili egzistencijalnu svjesnost, ali drugi mogu razviti anksioznost, paranoju, ili odvojenost od realnosti. PCP, zapravo, može dovesti do nasilnog ili nepredvidivog ponašanja.
• Marihuana – Iako se često smatra relativno blagom supstancom, intenzivna ili dugotrajna upotreba marihuane, posebno kod mlađih korisnika, može dovesti do apatije, nedostatka motivacije, emocionalne otupljenosti, te povećane anksioznosti ili paranoje. U nekim slučajevima dugotrajna upotreba može doprinijeti razvoju depresivnih i disocijativnih stanja.
• Inhalanti (npr. ljepilo, razrjeđivač za boju, azotni oksid) – Ove supstance tokom upotrebe mogu izazvati konfuziju, disorijentaciju i agresivnost. Dugotrajna upotreba može izazvati trajna oštećenja mozga, promjene u strukturi ličnosti i tešku emocionalnu nestabilnost.

Liječenje ovisnosti

 

Liječenje ovisnosti uglavnom počinje sa detoksikacijom, medicinski nadziranim procesom koji uklanja supstance iz tijela i pomaže u upravljanju apstinencijskom krizom. Iako detoks rješava fizičku ovisnost, trajni oporavak zahtijeva psihološku i bihevioralnu podršku.
Psihoterapija ima centralnu ulogu, naročito pristupi poput Kognitivno-bihevioralne terapije (KBT), koja pomaže pojedincima da prepoznaju i promijene štetne misli i ponašanja. Druge vrste psihoterapije, poput motivacionog intervjua i prakse svjesne traume, mogu biti efikasne. U nekim slučajevima se koristi medicinski potpomognut tretman (eng. medication-assisted treatment – MAT) kako bi se smanjili želja za supstancom i simptomi apstinencijske krize, posebno kod ovisnosti o opoidima i alkoholu.
Kontinuirana podrška je krucijalna za dugotrajni oporavak. To može uključivati ambulantno savjetovanje, bolničku rehabilitaciju, ili učestvovanje u grupama podrške poput Anonimnih Alkoholičara (AA), Anonimnih Narkomana (NA), ili SMART Recovery. Ove grupe pružaju osjećaj zajedništva i odgovornosti, što može biti ključno za održavanje apstinencije. Nastavak njege, promjene životnog stila i strategije prevencije recidiva pomažu pojedincima da ostanu na pravom putu. Iako je ovisnost hronično stanje, mnoge osobe postižu trajni oporavak uz pravu kombinaciju liječenja, podrške i lične posvećenosti.
Izvor: Behavioral and Personality Changes Caused by Addiction